Bazeni

Home / Bazeni

BAZENI

Iako izgradnja porodičnih bazena tokom prethodnih godina uzima sve više maha i u stalnom je uzlaznom trendu, postojeća literatura kod nas je vrlo oskudna na ovu temu tj. gotovo da je i nema. Osim toga, relativno je mali broj preduzetnika i firmi koje su se usko specijalizovale u ovoj oblasti iako je izgradnja bazena po mnogim svojim karakteristikama vrlo specifična. Upravo iz ovih razloga cilj ovog teksta je osnovno upoznavanje budućih investitora sa problematikom iz ove oblasti ali i onih koji već posjeduju svoje bazene.

ŠTA JE POTREBNO ZNATI KOD IZGRADNJE BAZENA

Prilikom donošenja odluke o izgradnji bazena najbolje je konsultovati stručnjaka iz ove oblasti. Ipak, sa nekim stvarima nije naodmet unapred biti upoznat. Ono što je prilikom odlučivanja svakako najvažnije jesu želje investitora i budućih korisnika bazena ali i obim buduće investicije. Želje i mogućnosti se uz određene kompromise lako mogu usaglasiti ukoliko se upoznamo sa bitnim elementima prije donošenja konačne odluke. Jedan od presudnih faktora je red veličine investicije.

Kako bazen može biti izveden na više različitih načina, a isto tako da bude jako različito opremljen to se nivo investicije može kretati u jako širokom dijapazonu. Ipak možemo uglavnom odrediti da nivo investicije za izgradnju bazena može da se uporedi sa nivoom investicije za jedan novi automobil. Pri tome bazen može biti na nivou “Yuga”, ali isto tako i na nivou “Mercedesa”. Ono što je bitno je da se pravilnim planiranjem omogući fazna nadogradnja tako da vremenom i “Yugo” eventualno preraste u “Mercedes”.

Ovom prilikom je potrebno napomenuti još jednu važnu činjenicu. Bazen kao i automobil iziskuje određene izdatke po pitanju održavanja. Ovi izdaci se pravilnim planiranjem mogu približno pedvidjeti te je precizno planiranje i zbog ovog aspekt vrlo bitno.

DIMENZIJE BAZENA

Naizad, za razliku od sportskih, porodični bazeni ne služe isključivo za plivanje tako da dubina od 1,5 m pruža mogućnost da se stane na dno bazena. Ovom u prilog govori i činjenica da gotovo svi svetski proizvođači montažnih i gotovih bazena imaju standardne dubine od 1,2 ili 1,5 m. Rast bazena u dubinu je, osim svega do sada pomenutog, skuplji kako po pitanju izvođenja radova tako i po pitanju održavanja. Ukoliko se ipak želi zadovoljiti želja za skakanjem na glavu sa trambuline, čest primjer kompromisnog rješenja je bazen sa varijabilnom dubinom, dublji sa jedne, a plići sa druge strane.

Sa druge strane, čestu dilemu u pogledu dubine bazena predstavljaju djeca. Tom prilikom važno je ne zaboraviti dvije činjenice: prva je da djeca brzo rastu; druga da djeca u dubljoj vodi a u porodničnom okruženju, uz osjećaj sigurnosti, vrlo brzo nauče da plivaju. Iz ovih razloga se ne preporučuje gradnja bazena plićih od 1,2 m.

Konačno, važno je napomenuti činjenicu da povećanjem dimenzija bazena troškovi nesrazmjerno rastu, kako po pitanju izgradnje, tako i po pitanju održavanja. Za bazene preko 12 m dužine se već postavlja pitanje isplativosti investicije.

Prilikom određivanja dimenzija bazena od značaja su kako namjere budućih korisnika tako i raspoloživi prostor za izgradnju bazena. Bazen koji će služiti isključivo za kupanje i brčkanje zadovoljiće te potrebe već sa 4 – 5 m dužine i 1,2 m dubine. Međutim, oni koji žele i da plivaju u svojim porodičnim bazenima ne bi trebalo da razmišljaju o bazenu kraćem od 6,5 m. Sa druge strane, prilikom odabira dimenzije treba voditi računa da odabrana dimenzija ne narušava sklad između kuće i preostalog dijela dvorišta.

U međunarodnoj literaturi se za porodične uslove smatraju najpopularnijom dimenzije 8 x 4 x 1,5 m. Bazen dužine 8 m pruža dobre mogućnosti za plivanje. Širina od 4 m pruža skladnost oblika ali i mogućnost da dvije osobe istovremeno plivaju a dubina od 1,5 m pruža bezbjednost za skokove na glavu, što je svakako jedna od čestih želja budućih korisnika. Ovde moramo napomenuti da budući korisnici, iz iskustva govoreći, često imaju pogrešnu procjenu o potrebnoj dubini vode. Mnogi žive u ubjeđenju da (vjerovatno zbog sportskih bazena) dubina treba da bude 2 m. Već ranije smo napomenuli da dubina od 1,5 m pruža svu bezbjednost prilikom skakanja na glavu u širokom luku. Sa druge strane, skokovi sa trambuline (daske za skakanje) postavljene na 1 m iznad bazena iziskuju dubinu vode od najmanje 3 m.

OBLIK BAZENA

Sama pojava izgradnje porodičnih bazena predstavlja odraz povećanja kulture stanovanja. Kao što izgradnja stambenih objekata nema za cilj samo puko zadovoljavanje “krova nad glavom” nego treba da zadovolji i određene estetske kriterijume tako i bazeni po svom obliku treba da unesu sklad u cjelinu sa dvorištem i kućom a da pri tom zadovolje osnovnu namjenu: kupanje i plivanje. Pravougaoni bazeni sa širinom približnom polovini dužine pružaju relativno skladan oblik i ukoliko su odgovarajuće dužine, zadovoljavaju uslove za plivanje i pružaju tehnički najjednostavnije, a time i najjeftinije rešenje. Pri tome pravougaoni bazeni mogu biti klasični četvorouglasti, ili sa zaobljenim krajevima sa jedne ili obe strane. Svako odstupanje od pravougaonih oblika iziskuje pažljivo projektovanje i predstavlja izvođački komplikovaniji i investiciono veći poduhvat.

Do skora su jedino armirano betonski bazeni pružali mogućnost nepravilnih oblika. U novije vreme, prilagođavajući se trendovima tržišta, sve veći broj proizvođača gotovih i montažnih bazena nudi široku lepezu oblika.

SMJEŠTAJ BAZENA

Faktor koji će svakako presudno uticati na karakter bazena je smještaj. Bazen smješten u dvorištu kao otvoreni bazen ima svoje prednosti ali i nedostatke baš kao i zatvoreni bazen smješten uz ili u u samoj kući. Kao i svugdje, tako i ovde postoji kompromisno rešenje: zatvoreni bazen sa pomičnim dijelom krova i zidova koji pruža kombinaciju ove dvije mogućnosti.

Najveći nedostatak otvorenog bazena je njegov sezonski karakter i vezanost njegovog korišćenja za lijepo vrijeme. I pored toga, mnoge su činjenice koje idu u prilog otvorenog, baštenskog bazena:
– ugođaj korišćenja bazena po lijepom ljetnjem vremenu je nenadoknadiv
– samo prisustvo bazena značajno podiže izgled dvorišta i kuće
– osvežavajući efekat u vrelim ljetnjim noćima
– izgradnja otvorenog bazena je tehnički jednostavniji poduhvat
– izdaci po pitanju grijanja vode se svode samo na dogrijevanje i to po potrebi.

Treba voditi računa da otvorene bazene na kraju sezone treba konzervirati do početka nove sezone. Prilikom odabira samog mjesta za izgradnju bazena u dvorištu treba obratiti pažnju na nekoliko važnih detalja. U neposrednoj blizini bazena ne bi trebalo da bude listopadnog drveća niti žbunja, naime, opali listovi ili cvetovi će neposredno opteretiti filtracioni uređaj, a sa druge strane produžiti vrijeme za održavanje. Kod određivanja položaja treba uzeti u obzir smjer dominantnih vjetrova. Ukoliko je moguće, bazen je najbolje smjestiti u zavetrinu. Usisne elemente za cirkulaciju vode (skimer) treba ugraditi tako da dominantni vjetrovi potpomažu uvlačenju nečistoća sa površine vode u filtracioni uređaj.

Za izgradnju bazena je važan element i kvalitet zemljišta. Bazene nikako ne treba graditi na nasipima. Visoka podzemna voda, prisustvo mulja ili bilo kakva sumnja u homogenost tla iziskuje obaveznu konsultaciju i stručno mišljenje statičara.
Bazen nikako ne treba smjestiti u depresiju tj. u niži deo dvorišta. Naprotiv, ukoliko je moguće, sam bazen sa određenim okolnim platoom je poželjno bar unekoliko izdići od ostalog terena. Ovo će značajno smanjiti prljanje bazena, a samim tim i olakšati održavanje.
Konačno, ali ne i najmanje bitno, treba voditi računa o položaju bazena u odnosu na kuću i eventualne druge objekte u dvorištu te ih estetski i funkcionalno uskladiti.

UNUTRAŠNJI, ZATVORENI BAZENI

Izgradnjom zatvorenog bazena, u sklopu kuće, gubi se njegov sezonski karakter i vrijeme korišćenja se produžava na cijelu godinu. Održavanje zatvorenih bazena, zbog izostanka spoljnih faktora, je jednostavnije.

Pored ovih prednosti treba znati da je izgradnja i održavanje zatvorenog bazena tehnički daleko kompleksniji poduhvat, a materijalno veća investicija.
Zbog specifičnih mikroklimatskih uslova koji vladaju u prostoriji gdje je ugrađen bazen, već prilikom projektovanja, a kasnije i tokom izgradnje treba voditi računa o termo i hidroizolaciji, usklađivanju sa ostalim dijelom kuće i naravno odabiru odgovarajućih građevinskih materijala. Treba znati da temperatura vazduha u prostoriji gdje je bazen treba da bude bar 2°C veća od temperature vode. Kada se uzme u obzir da je poželjna temperatura vode 28°C, to znači da temperatura vazduha treba da bude 30°C.

Osim ovoga, posebna problematika kod zatvorenih bazena je i povećana relativna vlaga u vazduhu. Ovaj problem se rješava ugradnjom pravilno dimenzionisanog dehumiditatora koji održava relativnu vlažnost na oko 60%. No i pored ovoga će na površinama koje nisu dobro termički izolovane dolaziti do kondenzacije vode. Baš zbog ovih razloga je važno u početnoj fazi izgradnje zatvorenog bazena voditi računa o mnogo značajnih faktora kao i jasno definisati uslove korišćenja bazena.
Posebna specifičnost kod zatvorenih bazena predstavlja isparavanje hemikalija kojima se kondicionira voda u bazenu. Najveći problem predstavlja gasoviti hlor koji prodire u zidove i svojim korozivnim djelovanjem šteti armaturi. Baš zbog ovoga ne vrijedi ni razmišljati o upotrebi zatvorenog bazena bez adekvatno riješene klimatizacije.

Iz svega ovoga se dakle vidi da bi eventualno kompromisno rješenje kombinovanog bazena sa djelimično pomičnim krovom i zidovima bili svakako idealni, jer bi se iskoristile najbolje pogodnosti i jednog i drugog tipa bazena. Ipak, takvo rješenje je do te mjere komplikovano i skupo da se odmah postavlja pitanje rentabilnosti čak do te mjere da vrijedi razmisliti o izgradnji dva posebna bazena: jednog otvorenog i jednog zatvorenog bazena.